Hrvatski povijesni atlas – treće, dopunjeno i prošireno izdanje

Vlatka Dugački, Krešimir Regan (ur.)

Najveća promjena u odnosu na prethodno izdanje jest povećanje broja zemljovida u poglavlju Politička povijest, gdje je dodano čak 37 novih zemljovida. S po nekoliko novih zemljovida povećana su i neka druga poglavlja, no u znatno manjem broju.

Nije zanemaren ni tekstualni sadržaj Atlasa, koji je utrostručen u odnosu na prvo izdanje, dok je u trećem izdanju on uvećan za čitavo jedno novo poglavlje (Protuosmanski ratovi) i jedno potpoglavlje (Povijest i profesionalizacija sestrinstva u Hrvatskoj).

Najveća promjena u odnosu na prethodna dva izdanja Atlasa odnosi se na dodavanje 11 velikih zemljovida srednje i dijela jugoistočne Europe, na kojima je dan prikaz državnih zajednica u kojima su se Hrvatska i hrvatske povijesne zemlje nalazile tijekom povijesti. Gledano kronološki, to su različiti vremenski prikazi Ugarsko-Hrvatskoga ili Hrvatsko-Ugarskoga Kraljevstva, potom Habsburške Monarhije i Austro-Ugarske te nekoliko zemljovida s prikazima Kraljevine SHS, Kraljevine Jugoslavije, Federativne Narodne Republike Jugoslavije i Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Naposljetku, povećan je broj ilustracija, osobito dvolisnih, ali i mnogobrojnih manjih u novim poglavljima i potpoglavljima.

U Atlasu se u devet poglavlja nalazi ukupno 194 velikih zemljovida Hrvatske ili hrvatskih povijesnih zemalja, 11 zemljovida srednje i dijela jugoistočne Europe, 89 planova naselja te četiri prikaza znamenitih bitki.